Archive for the ‘Samoan’ Category

O le Palota o le Supercity

Posted by admin On August - 22 - 2010

O le sailiga o nisi e avea ma sui o le Pulega Fou mo Aukilani Aoao o le a maua ona o lau filifiliga, ma e manaomia le tofa mamao e saili ai ni sui e agava’a, e amiotonu, e alo

Na tapuni le resitala mo le Lola o Faigapalota 2010 mo le sailiga o tofi o le Pulega Fou mo Aukilani Aoao ile aso Faraile, 20 o Aukuso, ua te’a. O latou na resitala latou suafa ae lei tapunia le lola, o le a

O le aso Fara

E 23 suafa o latou ua resitala mo le

E ui e le’o fa’alauaiteleina, ae o lo’o lagolago

E 13 itumalo

I le itumalo fa’alepalota o Manukau (e aofia ai aai o Magele, Otara ma Papatoetoe) e 2 sui e manaomia ai lau filifiliga, ae e 13 sui o lo’o tauva mo ia tofiga. O lo’o lagolago e le vaega fa’aupufai a le Leipa

O le itumalo fa’alepalota o Maugakiekie-Tamaki e tasi le sui e manaomia ai lau filifiliga, ae 4 sui o lo’o tauva mo lea tofi. O lo’o lagolago e le vaega a le Leipa ia Richard Northey, ae o lo’o lagolago e le vaega a le National le sui o lo’o tauva ile tagavai o le Citizens & Ratepayers –Maugakiekie Tamaki.

I le itumalo fa’alepalota o Mt Albert-Eden-Roskill e 2 sui o lo’o manaomia ai lau palota, ae 11 latou o loo tauva mo ia tofiga. O lo’o lagolago e le vaega a le Leipa sui o lo’o faaaogaina le fu’a o le City Vision, ae lagolago e le National sui o le Citizens & Ratepayers – Albert-Eden-Roskill. O loo iai foi isi sui tutoatasi o loo tauva.

I le itumalo fa’alepalota o North Shore e 2 sui e manaomia ai lau filifiliga, ae 12 sui o lo’o tauva mo ia tofiga. O lo’o lagolago e le vaega a le Leipa le tamaitai o Anne Hartley lea sa avea ma faipule o le Leipa ma sa avea foi ma Pulenuu o North Shore I tausaga ua te’a, ae lagolago e le National le sui o loo faaaogaina le tagavai ua igoa o le Citizens & Ratepayers – North Shore. O loo iai ma isi sui tutoatasi, ae na’o le lua lava au palota e fai ai lau filifiliga mo le sailiga o sui mo North Shore.

I le itumalo fa’alepalota o Waitakere e 2 sui e manaomia ai lau filifiliga ae 9 sui tauva mo ia tofiga. O lo’o ave le lagolago a le National mo latou o lo’o tauva ile fu’a o le Citizen’s & Ratepayers – Waitakere, ae lagolago e le Leipa ma le Green ia le fu’a o le “Best for the West”. E toatasi foi le tamaalii o Samoa o lo’o tauva ile itumalo lea, o le afioga lea ia Sailauama Cheryl Talamaivao, ua leva foi lana tautua i Waitakere mo le manuia o tagata Pasefika.

E mafua ona ou faamaninoina atu vaega fa’aupufai o lo’o lagolagoina lea sui ma lea sui, ona o latou ia o loo tauaveina ma fa’alauaitele faigafa’avae ma le filosafia o ia vaega fa’aupufai. E taua foi le silafia ona o le polokiki lava a Niu Sila e fai vaega fa’aupufai. E toe fa’aauau pea.

i Aukilani e mo’omia ai le Tofa Mamaolofa i tagata e vaivai le tamaoaiga, e tautua mo le manuia o tagata lautele, e le fa’amaualuga ma saili lona lava manuia, ma o lo’o manino faigafaavae o le a finau ai mo tagata lautele.fa’amauina o latou suafa ile Lola o Faigapalota 2010, ma o le a lafo atu iai pepa palota ile aso 17 o Setema 2010. Afai e o’o atu ile aso 20 o Setema e lei maua ni au pepa palota, ua tatau ona e fa’afesootai le Ofisa o Faigapalota ma fesiligia pe aisea.ile foi, na tapuni ai le avanoa e resitala ai suafa mo latou uma o lo’o fia tauva mo tofiga o le Pulega Fou mo Aukilani.faigapalota e saili se Pulenuu poo le Mayor mo Aukilani Aoao. E toatasi le sui e tatau ona e palota iai mo lea tofiga. ina e le vaega fa’aupufai a le National ma le ACT le alii faipisinisi o John Banks. O le vaega fa’aupufai a le Leipa ma le Greens faapea le vaega a Maori o lo’o lagolagoina le alii loia mai Manukau o Len Brown. O lenei alii ua afu lana tautua mo le manuia o a tatou tagata ile tele o tausaga.ua vaevaeina i ai Aukilani aoao i le sailia o ni Councillors e 20 e galulue fa’atasi ma le Pulenu’u fou e pulea Aukilani.le susuga ia Alf Filipaina ma Efu Koka, ae o lo’o lagolago e le vaega a le National le sui e to’atasi o lo’o tamo’e ile tagavai o le Citizens & Ratepayers-Manukau. E toatele nisi tamaalii iloga o le tatou Atunuu o loo tauva foi mo ia tofiga, peitaiane e nao le 2 sui e mafai ona e palota iai.Ends.

  • Share/Bookmark

SAUNI MO LE FAIGAPALOTA O LE SUPERCITY I AUKILANI

Posted by admin On August - 15 - 2010

O le masina fou o Setema o lea fa’ataunu’u ai le faigapalota mo le sailiga o tofi fou o le Komiti o le a pulea Aukilani Aoao, poo le Supercity fou.  Ou te naunau ina ia auai tagata uma i ia faigapalota. 

Afai e iai seisi e le auai i ia faigapalota, poo seisi foi e le’o taua ia te ia lenei faigapalota, ou te manatu ua fa’atamala, ua leai sou sao i le agai i luma o upufai a le malo i Niu Sila.   Ou te naunau ina ia fa’aaoga tatau lau saolotoga ma lou aia tatau fa’atemokarasi i nei faigapalota.

Ua logo mai e le Ofisa o Faigapalota o le aso 20 o Aukuso e tapuni ai le lola mo tagata palota.  Afai e o’o atu ile aso 20 o Aukuso ae e le’i resitalaina lou suafa ile lola o le aufaipalota, e le maua sau pepa palota. 

E faigofie ona resitala oe, e leai foi se tupe e totogi mo le resitala, na’o le fa’atumuina o le pepa resitala.

O le aso 17 o Setema e amata lafo atu ai pepa palota ma e tatau ona o’o atu ile aso 22 o Setema ua taunuu uma pepa palota i tuatusi oi latou ua maea ona resitala o latou suafa ile lola o le aufaipalota.

Afai e o’o atu i le aso 22 o Setema e lei’ taunuu atu sau pepa palota i lau pusa meli, o lona uiga ua iai se faaletonu.  O lona uiga e lei resitalaina lou suafa, afai e le’o lea, atonu ua sese le tuatusi o lo’o faamau e le Ofisa o Faigapalota, poo ua leiloa au pepa palota ile tufaina o meli, ma e tatau loa ona fa’afeso’otai le Ofisa o Faigapalota ma fesili iai.

Ae afai e taunuu atu au pepa palota i lou tuatusi i le aso 22 o Setema, ua tatau loa ona tatala le teutusi, ma amata faitau loa pepa ua tuuina atu mo oe.  Ia faitau le tama’i tusi o lo’o tusia ai faamatalaga i agava’a, tomai, poo faigafaavae a sui tauva. A maea ona fa’atino loa lea o lau palota.

E muamua lau filifiliga mo se sui e toatasi e avea ma Mayor poo le Pulenuu, ma ni sui lua mo sui o Councillors (o isi itumalo e ta’itasi sui mo le council).  Ona faia foi lea o lau filifiliga ini sui e to’a 7 mo i latou o le a avea ma Local Board (o lo’o iai isi Local Board e ta’ito’a 9 sui e tatau ona palotaina).

O lo’o tu’ufa’atasi atu ma pepa palota, nisi foi pepa e palotaina ai poo ai e te filifilia e avea ma le Komiti e Fa’afoea Pulega o Matagaluega o le Soifua Maloloina poo le District Health Board. 

I lenei faiga filifiliga e le fa’aaogaina ai se ekisi (x) ae o le a fa’aaogaina fuainumera e te tusia i tafatafa o suafa oi latou ua e filifilia e fa’asolo mai lea ile fuainumera 1 mo le sui ua malosi iai lau lagolago ma fa’asolo ai pea faapena seia tofu uma suafa o e o loo tauva ma se fuainumera.  E le mafai ona e filifilia ni sui se toalua e ave iai le numera 1, pe toalua foi sui o le a ave iai le numera 2.  E tasi lava le sui e ave iai le numera 1, tasi le sui e numera 2, ma fa’asolo ai lava seia tofu suafa ile lisi ma le numera.

E maea loa ona fai au palota, ona toe tuuina lea o pepa palota uma i le teutusi o le a avatu ma pepa palota, ma toe lafo vave ia taunuu i le Ofisa o Faigapalota ae lei o’o ile ta o le 12pm ile aso To’onai, le aso 9 o Oketopa.  E leai se stamp e mo’omia.

O latou o le a manumalo i ia faigapalota mo le Supercity, oi latou ia e faia fa’aiuga ile maualuga o lafoga e totogi fa’apea le maualuga o le tupe totogi ona o le faaaogaina o le suavai, faapea le maualuga o totogi o soo se auaunaga o lea faatinoina e le Faigamalo mo Aukilani.  Oi latou foi nei o le a fa’asoasoaina poo fea tonu o le a fa’aaoga iai tupe maua, poo fea tonu o le a avea iai le fa’amuamua, pe taua le fa’amuamua oi latou e vaivai le tamaoaiga, pe ave le fa’amuamua ile aufaipisinisi.

Ia na’o se fautuaga, ia faia malamalama lau filifiliga, ma silasila i faigafa’avae a vaega taitasi, aua e tolu tausaga o le a tulai ai sui o le a filifilia i lenei faigapalota. Afai ae tulai mai ni sui e le faatauaina iai latou tulaga e fesoasoani ai i lou tamaoaiga, e le mafai ona faia iai se suiga seia vagana ua o’o mai leisi faigapalota ile tausaga 2013.

Ends.

  • Share/Bookmark

FA’ALETONU PEA LE TAMAOAIGA MO AIGA PASEFIKA

Posted by admin On August - 2 - 2010

I se lipoti sa fa’asalalau e le Council of Trade Unions o loo fa’amanino mai ai tulaga faigata o le tamaoaiga ua o’o nei iai Niu Sila, ma a’afiaga ua a’afia ai le to’atele o aiga i Niu Sila. 

Ua siitia le fuainumera o latou o lo’o ola i le penefiti mai le Malo mai le 290,000 o tagata sa iai i le masina o Iuni 2005, o lea ua siitia nei i le 333,000 i le faitauga mo le masina o Iuni 2010.

O lo’o fa’amanino mai i lea lipoti ua atoa le 7 pasene o le siitaga o  le aofa’i o tagata o lo’o maua le penefiti mo aiga matua tasi poo le domestic purposes benefit, ona o latou o matua o lo’o tausi tamaiti ma e leai ni o latou ta’ito’alua.

Ua atoa nei le 85,000 o tagata o loo maua le penefiti mo tagata e le’o atoatoa le malosi o le tino poo le invalids benefit pe’a fa’atusatusa i fuainumera o le tausaga 2009.  O le aofai o latou o lo’o maua le penefiti mo tagata ma’i poo le sickness benefit na siitia i le 8 pasene le aofai ma ua atoa nei le 58,000.

A’o le aofai o latou o lo’o maua le penefiti ona ua leai ni galuega poo le unemployment benefit, ua atoa nei le 62,000 ma ose siitaga e 22 pasene le maualuga pe’a fa’atusatusa i fuainumera sa iai i le masina o Iuni 2009.  Ae a silasila nei i fuainumera o le masina o Iuni 2008, e na’o le 18,000 le aofai o latou sa maua le penefiti ona ua le maua se galuega.  O lona uiga talu mai le masina o Iuni 2008 seia oo mai i le masina o Iuni 2010, ua siitia le fuainumera o tagata o lo’o ola i le penefiti ona ua leai ni galuega i le 344 pasene le maualuga.

O lo’o manino fo’i i lea lipoti e 14.4 pasene le maualuga o tagata Pasefika e le’o faigaluega i le masina o Mati 2010.  Ao le masina o Mati 2009 sa maualalo lea fuainumera na’o le 7 pasene le maualuga sa iai le fuainumera o tagata Pasefika ua leai ni galuega.  O lona uiga ua 205 pasene le siitaga ua iai nei le fuainumera o tagata Pasefika ua leai ni galuega, ma o lo’o agai pea i luga le siisiitia o ia fuainumera.

I la’u lava vaai i nei lipoti ma isi fo’i fa’amaumauga, o’u te pu’e mai ai se lagona o lea o lo’o tumau pea le fa’aletonu o le tamaoaiga o Niu Sila.  O leisi lagona o lo’o ia te a’u, o ia fa’aletonu o le tamaoaiga o le a pito i sili lava ona aafia ai aiga Pasefika.

O le naunauga o lo’o ia te a’u ma le vaega fa’aupufai o le Leipa ia lelei totogi a le aufaigaluega ma ia malolosi kamupani e totogiina le aufaigaluega ma ia tele nisi galuega ia maua. 

O le fa’alavelave e mana’omia kamupani e toe faaaoga tupe maua poo latou polofiti i le aoaoina o le aufaigaluega ma le toe inivesi i le atina’e o le atunuu.  Ao le tulaga lea e aliali mai o kamupani tetele e na’o le manana’o i tupe fa’asili, ae le’o iai se lagona e toe fa’aaoga ia tupe fa’asili mo le atina’e o le aufaigaluega ma le Atunuu. 

O le mafuaaga lea e tatau ai lava ona maualuga lafoga totogi a kamupani ia fa’amalosia se latou sao talafeagai mo le fesoasoani i le atina’e o le atunu’u fa’apea ma le aufaigaluega. 

Peitaiane, o le fuafuaga a le Malo a le National ua fa’apa’u lafoga totogi a kamupani ma pisinisi tumaoti.

O lea la ua tatou vaai atu nei, e le gata ua siisiitia pea le aofai o fuainumera o latou ua leai ni galuega, ua siitia fo’i le fuainumera o tagata o lo’o ola i penefiti mai le Malo, a’o lea foi ua fuafua le Malo ina ia siitia le GST mai le 12.5 pasene i le 15%, ma ua siitia le tau o le penisini, le tau o le eletise ma le tau o mea taumafa.

O fa’afitauli foi nei sa o’u va’ai na tupu io tatou tagata i tausaga 1990 seia o’o i le tausaga 1999 a’o tulai mai le faiga Malo a le National.  O le mea na tupu, na to’atele e leai ni galuega, sa fa’aleaga e le Malo iuni a tagata faigaluega, sa sii le tau o le soifuaga, ae maualalo pea totogi a le aufaigaluega. 

Na foliga lea ua le toe ago le toatele o tagata i faigapalota, ma umi ai lava tausaga o nofo pologa le toatele o aiga i faiga a le Malo a National sa iai. 

Ou te lagona afai tatou te le mataala iai ma auai i faiga palota o loo loma nei, o le a faapena foi ona umi tausaga o tatou nofo pologa talu ai faiga faavae a le National ma ona sui fa’atutu.

Ends.

  • Share/Bookmark

AFAINA LE AUFAIGALUEGA I SUIGA FOU A LE NATIONAL

Posted by admin On July - 18 - 2010

Ua fa’ailoa mai nei e le alii Palemia o John Key ni suiga mata’utia o le a iai mo tagata faigaluega uma i Niu Sila i lana saunoaga autu i le fonotaga faaletausaga a le vaega faaupufai a le National na faia i le aso Sa ua te’a, i le faletalimalo a le Sky City i Aukilani.

E lima ni vaega tetele ua fofola mai e le Palemia o le a suia i le tulafono o loo aiaia ai aia tatau a tagata faigaluega.

O le tulafono tuai sa iai, sa mafai ona tuli oe e se kamupani o loo e faigaluega ai, ae sa iai le avanoa e mafai ai e le tagata faigaluega ona ave sana tagi i le faamasinoga o galuega, poo le matagaluega a le Leipa e faasaga i le kamupani ona o le tuliina o oe.

Peitai ina ua tulai mai le faigamalo a John Key na faalauaiteleina ai lana tulafono e mafai ai ona faamutaina galuega a se tagata faatoa amata ise galuega i le 90 aso talu ona faigaluega e aunoa ma se faamatalaga poo se mafuaaga tatau.   O lea tulafono na pasia e le faigamalo a John Key ia Tesema 2008 e aofia ai nao kamupani laiti e le silia ma le 20 tagata faigaluega o loo faafaigaluegaina. 

A’o teuteuga fou ua fuafuaina nei e teuteu ai lea lava tulafono, o le a afaina ai tagata faigaluega uma i soo se fale faigaluega, i soo se kamupani ma i soo se pisinisi, pe laiti pe tele foi, ua le toe faatuaoiina.

O lona uiga o le a teuteu le tulafono e le National ina ia faafaigofie ona fa’ate’a pe tuli se tagata faigaluega ua amata se galuega fou i totonu o le 90 aso muamua e faigaluega ai. 

E mafai ona fa’ate’a oe, e aunoa ma ni mafuaaga tatau, ua le toe iai foi se puipuiga mo le tagata faigaluega mai le matagaluega o Leipa, sa masani ona sulu iai pe afai ua afaina galuega ona o ni faaiuga le talafeagai a pulega o galuega.

O lona lua o suiga ua saunoa nei iai John Key, o le a le toe faafaigofie ona faaulu se tagi a se tagata faigaluega i le faamasinoga o galuega e faasaga ise pulega o se kamupani. 

O le a mafai foi ona faasala e se kamupani le faamasinoga o galuega pe a tuai, pe umi foi se taimi o faatalitali lea kamupani mo se faaiuga a le faamasinoga ise feeseeseaiga i le va o lea kamupani ma se tagata faigaluega lea na faaulu sana tagi.

O le a le mafai foi ona toe su’esu’eina, fesiligia pe tua’ia se kamupani ona o le sese o ala na uia i le lapataiga poo le faate’aina o se tagata faigaluega. 

O lona tolu o suiga a le Malo a John Key, o le a le toe faigofie ona maua le avanoa a sui o Iuni a tagata faigaluega e mafai ai ona ulufale i totonu o kamupani. 

E tatau i soo se Iuni ona fai muamua le talosaga mo oe e faataga mai e le pulega a se kamupani faatoa mafai lea ona ulufale i totonu o lea kamupani e asia tagata faigaluega o loo avea oni sui o le Iuni.

O leisi suiga fou o le a iai ua faaalia mai e John Key, o le a mafai ona faafesootai sao e pulega o kamupani le aufaigaluega i taimi o feutagaiga ma Iuni faatatau i siitaga o totogi ma le feutagaiga o tulaga uma o galuega. 

Sa masani o le tiute lava lea o le Iuni, o le logoina o le aufaigaluega e uiga i feutagaiga o loo feagai ai iuni ma le pulega o kamupani, aua le puipuiga o le aufaigaluega mai uiga tau faamatau a pule o kamupani,  ao lea ua aveeseina e John Key lea aia tatau, ae ua ia tatala le avanoa i le pulega e talanoa sao ai i tagata faigaluega i taimi o feutanaiga.

O le vaega mulimuli o fesuiaiga o tulafono tau galuega, e faatatau i Aso Malolo Faaletulafono (Holiday’s Act).  O le a iai fesuiaiga mo le fuafuaina o totogi mo aso malolo a le aufaigaluega o loo faigaluega ini galuega e le tumau (casual worker). 

E le gata i lea, o le a iai le teuteuga o le tulafono o aso malolo faaletulafono e mafai ai ona faatau e le tagata faigaluega i le pule o le kamupani se vaiaso e tasi mai vaiaso malolo o loo iai nei.

Mo i latou o loo faapea ifo e lelei le faatau o aso malolo i le pulega, ia tou mautinoa, o le toatele o le aufaigaluega e faatau atu aso malolo, o le a faigofie ai loa i le Malo ona faaitiitia aso malolo faaletausaga ua faatulafonoina, aua ua le faaaogaina aso malolo e malolo ai mai galuega e pei sa fuafua iai le faigamalo a le Leipa ua tuanai atu nei.

O suiga uma nei e manuia ai lava kamupani ma pisinisi tetele, ae afaina ai lava le aufaigaluega.

Ends.

  • Share/Bookmark

O upu masani a Samoa, e le falala fua lau o le niu e mafua ona falala ona ua agi le matagi.

O loo iai ni mataupu taua o loo feliuliuai i finagalo o sui faipule o le Palemene ma o loo faatalanoaina nei e le toatele o tagata Niu Sila ma ou te talitonu o ni mataupu e ao ona faailoa ma faaali iai ni finagalo o lo tatou Atunuu.  E ao foi ona fai iai se galuega a taitai o aiga, faalapotopotoga o le komiuniti, ma ekalesia.

O le mataupu muamua o sauaga lea i totonu o aiga, ae maise pe a afaina ai fanau ma tina o aiga.  O leisi mataupu o le avamalosi ma le tele o faalavelave ua tulai mai ai ona o le toatele o latou o loo soona taumafa le avamalosi. 

O le mataupu i sauaga e faasaga i fanau ma le itupa o tamaitai i aiga e le’o se mataupu e faasino na’o Samoa ma le Pasefika. 

O loo aafia ai soo se atunuu, e aafia tutusa le mativa ma le mauoa, le tagata maualuga ma le tagata e vaivai, le tagata faipisinisi ma le tagata faigaluega, i soo se ekalesia ma soo se gagana ma soo se  aganuu.

Na saunoa le Kovana a Niu Sila ise fonotaga na faia i Aukilani mo le sailiga o ni toa e tulai mo ni suiga lelei mo Niu Sila e taofi le saua i totonu o aiga, faapea i le 25 o tausaga ao galue ia ose loia ma mulimuliane avea ai ma se faamasino o le faamasinoga i Niu Sila, sa ia vaai ma faalogo i le tele o aafiaga talu ai sauga i totonu o aiga. 

Faimai o ia, “Sa ou vaai ma lou faanoanoa i le tele o aiga ua malepelepe talu ai uiga saua o alii io latou ta’ito’alua ma fanau.  O nisi o tina na maliliu ai lava i lima o latou ta’ito’alua.  Sa ou vaai i le toatele o fanau laiti mai aiga na tulai ai ia faalavelave, ua afaina ai ma o latou mafaufau ona o sauaga sa vaai iai o faatino e o latou tama, ma ua mata’u ai io latou tama.” 

“O nisi taimi, sa ou toe faamasino ai i faamasinoga o nei tamaiti, ina ua avea i latou ma tagata matutua, ae ua toe mulimuli i sauaga sa latou molimauina o faatino e latou tama.”

O le talosaga a le Kovana a Niu Sila e faapea ia tatou galulue faatasi e saili ni auala e foia ai nei faafitauli o loo tulai mai pea i nisi o aiga.   Na ia saunoa e leo se taimi lenei tatou te tusitusi lima ai ma faapea o ai e sese, ao ai e sa’o,  ao ai foi e mafua ai, ua te’a lea taimi.  O le taimi lenei e tatau ona tulai ai lava le tama poo o le fa’auluuluga o lona aiga ma faapea ia sui nei le olaga ia taofi loa sauga i totonu o aiga.  Ou te matua lagolagoina lea talosaga.

Ona o le tele o faalavelave o loo tulai mai pea talu ai le soona taumafa o le avamalosi, ua taoto nei i luma o le Malo ni fautuaga a le Komisi sa Su’esu’eina ma Iloiloina Tulafono a le Malo mo le puipuiga o tagata lautele mai faalavelave e mafua mai ona o le soona taumafa avamalosi a nisi. 

Ua faailoa mai e 25% oi latou o loo taumafa avamalosi ua taua o “heavy drinkers”.  E 75% latou sa sulu atu i le falemai ona o manuaga mai faalavelave faafuaseia mai i aso Tofi agai i le aso To’onai e mafua mai ona o le avamalosi.   Ua silia ma le 500 i latou ua maliliu i tausaga taitasi ona o faalavelave e tulai mai ona o le ave taavale ao faasuaava.   Ua silia ma le 3000 tamaiti e fananau mai ua le atoatoa lelei le mafaufau talu ai sa taumafa avamalosi le tina. 

Ua silia ma le 1000 tagata i le tausaga o loo maliliu ona o le soona taumafa avamalosi.  O le 50% o solitulafono mamafa e mafua mai ona o le avamalosi.  E 70,000 i latou na solitulafono i le fa’aoolima ma le amio mataga faapea solitulafono i le amio le pulea e faasaga i tamaiti ma tamaitai, e mafua ona sa taumafa avamalosi le na faia lea solitulafono.

E 450 fomai ma alii ma tamaitai tausimai ua saini lima i se talosaga ma momoli i le Malo e faailoa iai le latou mau ua tatau ona sii le tau o le avamalosi, ua tatau ona sii tausaga o e e mafai ai ona faatau iai le avamalosi, ua tatau ona faaitiitia le aofai o faleoloa e faatauina le avamalosi, ua tatau ona faatapulaa nei le malosi o kamupani gaosi avamalosi e faasalalau faalauaiteleina le avamalosi i tupulaga talavou.

Ou te popole afai tatou te le tulai ma galulue faatasi e taofi sauaga i totonu o aiga ma faia ni faataitaiga lelei mo tupulaga lalovaoa ina ia aloese i latou mai le soona taumafaina o le avamalosi, ua tatou faatamala faatasi ma ua leai se vaai mamao mo le manuia o Samoa mo a taeao.

Ends.

  • Share/Bookmark

E MANAOMIA LE AMIOTONU MAI LE MALO MA SUI O LE SUPERCITY

Posted by admin On June - 27 - 2010

Ua atoa nei le lima vaiaso o matou tuufesiligia pea le faigamalo a le National e fai le mea amiotonu ma tali manino mai pe aisea na mafua ai le latou fa’aiuga e faatupe le kamupani tumaoti a le Pacific Economic Development Agency Ltd i le $4.8 miliona mai le Tala o le Tupe 2010 

O loo alo pea le Minisita o Mataupu Tau Tagata Atumotu, le tamaitai o Georgina Te Heu Heu, i le taliina o fesili o loo tuiina ai.  Ua atagia mai i ana tali e le atoatoa sona silafia i lenei tupe.  Ua manino mai foi o le alii Minisita o Tupe, o ia lea o loo taulamua e unai le lagolago mo le PEDA Ltd.

Ua tatau i le Minisita o Tupe ona faamanino mai le mafuaaga na foai ai lenei $4.8 miliona, o tupe a le Atunuu, ise kamupani sa fautuaina e le pule o le Matagaluega o Mataupu Tau Tagata Atumotu, ose kamupani e ao ona faitete iai le Malo ona e le’o se kamupani ua lava le silafia ma le agavaa e faatino ai fuafuaga ua latou talosagaina ai le Malo.

E toatele lava nisi o loo faaalia mai pea le latou le fiafia i le auala na faia ai le fa’aiuga a le Malo e lagolagoina lenei kamupani, ao lenei e tele naua nisi o faalapotopotoga o loo faatinoina galuega tau aoaoga ma galuega atinae mo le siisiitia o le tamaoaiga o tatou tagata Pasefika.

O le mafuaaga lea o le a taumafai ai pea le Leipa ina ia sailiili pea ma tu’i pea le faigamalo i fesili ina ia faamanino atili lenei mataupu e tusa ai ma faavae masani e tatau ona iai mo le faaaogaina o tupe a le Atunuu.

O le popolega maualuga ia te au, nei meaane ua avea foi polokiki fa’aauau a le Malo i le aufaipisinisi, ma tulaga e atili afaina ai le tele o faalapotopotoga a le komiuniti o loo galulue ma tautua mo le manuia tutusa o tagata lautele.  E le gata i lea, ae afai ae iai ni faaletonu e tulai mai, ta te le fia faalogo atu ua tau valea ai le igoa o Samoa. 

E ui e pule lava soo se faigamalo i ana faaiuga e fai, ae tatau lava ona faia nei faaiuga e tusa ai ma ala o tulafono ma le amiotonu.  O le galeuga a le Itu Agai, o le fesiligia ma finau e faamanino le Tala o Tupe, aua o nei tupe o loo faaaoga e le Malo, o tupe faitele a le Atunuu, e le o ni tupe a se Minisita poo se faipule, poo sona aiga. O tupe a le Atunuu.

O loo fa’aauau pea faiga faatosina mo le filifiliga o tofi o le pulega fou mo Aukilani, poo le supercity. 

Mai i le amataga sa taulamua lava le alii o Len Brown i nei polls, lea o loo faaaogaina e le au su’esu’e e pu’e mai ai finagalo a le aupalota i Aukilani poo ai latou te lagolagoina e avea ma pulenuu o Aukilani pe afai le palota. 

Mai lava i le amataga sa sili lava Len Brown i lo le alii o John Banks.  Peitai ane talu mai ona taumafai le vaega a John Banks e fa’aleaga Len Brown, ua amata ai ona pau le aofai o latou o loo lagolagoina Len Brown.  E ui lava i lea, o loo sili lava Len Brown i finagalo a le aupalota, i lo le alii o John Banks.

Ua maitau foi i lenei vaiaso ua iai ni sui fou ua faailoa mai o le a tauva mo le tofi o le pulenuu mo Aukilani.  O loo taumatemate nisi o toeaiina matutua Papalagi ua leva ona tautua i pulega o faigamalo laiti faapea, e vaai lelei sui fou ia ua taufa’aofiofi mai, aua e masalosalo o latou ia ua faatu e vavae ese mai nisi o palota mai ia latou o loo lagolagoina Len Brown.

Ou te talitonu e ui lava i nei feuiaiga faapolokiki, ae e manumalo lava Len Brown pe afai lea e faatino palota a tagata uma.  O lau vaai i tausaga ua te’a e faatamala tele tatou tagata i le faatinoga o palota, ae mulimuliane ua faitio, ae le’i palota.

O loo iai foi nisi o le tatou atunuu o loo lagolago John Banks ma o le faitalia lava lea a le tagata ia e fai ai lana filifiliga.  A’o le fesili ia te au, o lea se manuia a tatou tagata e maua mai ia John Banks? O la’u tali iai e leai se mea aua e le’o se tagata e alofa i tagata Pasefika.  O ai e ave iai le faamuamua a John Banks?  O la’u tali e ave le fa’amuamua i tagata e maua mea ma le aufaipisinisi tetele.

O le aso 17 o Setema e amata lafo atu ai pepa palota i tuatusi o latou ua resitala i le lola a le aupalota.  O le aso To’onai, le aso 9 o Oketopa e faamuta ai le faigapalota lea.  E pule lava oe ma le faitalia poo ai e te palota iai, ao au lava ia ou te lagolagoina Len Brown aua o ia ose tagata e alofa io tatou tagata.

  • Share/Bookmark

E toatele aiga o loo faatamala pea i le saunia o pepa malaga mo aiga o loo faimalaga mai i Niu Sila. 

Ua avea le le saunia lelei ua mulimuliane ua afaina ai i latou na saunia pepa malaga poo le “sponsor” o aiga mai Samoa, ma oo ai i le solitulafono o i latou na malaga mai e asiasi ma tafafao i Niu Sila. 

O nisi aiga, talu ai ua le usitaia tulafono tau femalagaaiga ua le mafai ona faaaoogaina a latou fanau laiti Niu Sila.  O nisi aiga ona o le faatamala i le saunia o pepa malaga, ua mulimuliane ua nofo sala e totogi se veaga tupe mai le $10,000 agai i le $40,000 mo pili o falemai mo aiga na sulufai mo togafitiga a fomai.

I lenei tusitusiga ua ou taumafai e momoli atu sa’u fesoasoani ao tapenapena ma fuafua mai ni malaga mai Samoa o a tatou aiga e fia asiasi ma tafafao mai i Niu Sila.

Ou te fautuaina le totogi muamua o inisiua mo le aumalaga.  O nei inisiua e tapa iai i taimi o faalavelave faafuaseia e ono afaina ai i latou o loo malaga mai.

E mafua sou manatu ona ua toatele aiga e aumai o latou aiga i Niu Sila i visa tafafao ae mulimuliane ua moomia le fesoasoani a fomai ma le falemai a Niu Sila ona ose mai faafuaseia, poo ua afaina ise faalavelave tau taavale. 

Ose fa’ata’ita’iga, ose tasi aiga, na malaga mai se tasi o tama ona ose faalavelave i Niu Sila.  Ina ua maea le faalavelave ma ua sauni e toe foi i Samoa, ae oso le ma’i fa’afuaseia o le tama.  Na ave lea i le falemai ma fautuina e fomai e manaomia le faatinoina o se taotoga. 

Ae saili ane e le’o se tagata nofomau i Niu Sila ma e le mafai ona faataunuu galuega a fomai seia vagana ua saini aiga i Niu Sila latou te totogiina le pili a le falemai. 

Ioe loa le aiga i Niu Sila e faatino le taotoga, ma ua i’u manuia le faatafa gasegase a le tama, ma toe foi i Samoa.  Ae taunuu mai le pili a le falemai, e $40,000 le tupe e tatau ona totogi e i latou na sainia pepa a le falemai, ae paga lea ua le mafai ona totogi lenei pili ua taugata tele.

Ana faapea la na totogi se inisiua e puipui ai le malaga poo le “travel insurance” manu e totogi nao le $200 poo le $500 mo le inisiua ona totogi lea o le kamupani inisiua o le pili a le falemai e $40,000.

Ona e leai se ‘travel insurance’, o lona uiga ua leai se fesoasoani e mafai ona tapa iai, e leai foi se fesoasoani mai le Malo o Niu Sila, aua ose tagatanuu ese, ma e tatau i lea tagata ona saili se fesoasoani mai lana lava faigamalo poo lona atunuu moni.

Pau le fesoasoani e mafai ona maua pe afai e talosagaina le falemai, mo le avanoa e togitogi ai le pili a le falemai faavaitaimi, pe afai o le a faamaoni i tu’utu’uga fai. 

Ae afai e le faamaoni i le totogiina o le pili, e toe faaopoopo iai le tului i le pili a le falemai ma atili ai lava ona maualuga le tupe e totogi atu mo lenei pili.

O leisi fa’atamala masani mo aiga na omai e tafafao i Niu Sila, ae taunuu mai faapea atu aiga o i Niu Sila e toe faia seisi talosaga e umi ai sa latou tafaoga.  E aumai pepa malaga faitalia matou ma toe faafou le visa, ae mulimuliane ua galo ona faataunuu, ma le faafouina le visa, ma ua nofo solitulafono ai lea o nei aiga. E toe foi i Samoa ua ova aso sa faatagaina ona tafafao ai i Niu Sila, ma ua faasala ai loa e le mafai ona toe malaga mai i Niu Sila mo leisi 5 tausaga.

O leisi fa’atamala, o le faiga o pepa e malaga mai Samoa i luga o le visa o tagata tafafao i Niu Sila, ao le faamoemoe moni o le sau e fai pepa nofomau i Niu Sila.

Ona fai lea o le talosaga mo le nofomau i Niu Sila, ae le talia aua e le agavaa i ai’aiga o le tulafono ae nofo lava i Niu Sila e fa’aauau le  talosaga nofomau ma ua ovasitaia ai lava.  Ona toe faaopoopo ai lea o leisi solitulafono pe afai ua faigaluega e saili se tupe e ola ai iinei, ae leai se visa e faatagaina ai le faigaluega.

Afai la e maua e leoleo i le ave taavale faasuaava ma e leai se laisene, toe maua ane i le Ofisa o Femalagaaiga o loo ovasitaia, o lona uiga ua ave loa i le falepuipui e faatali ai le toe faafoi faamalosia i Samoa. Ona tulituli loa lea o le tagata na sainia le pepa “sponsor” e totogi le tupe a le Malo ua alu i le toe fa’afoia o le tagata lea i Samoa.

E tupu nei faaletonu ona o le faatamala ma le le sauni lelei o pepa malaga mo aiga e asiasi mai mai Samoa.

Ends.

  • Share/Bookmark

Held at the  Malaeola Hall, Mangere

Sa’afiafiaga ma le Fa’afetai i le Au Lakapi Taitaofitu a Samoa ua Siamupini i le Lalolagi

Ua ou fia tu i luga ose mauga ma ou pese i lenei po. Ua ou fia pese i lou fiafia. Ua ou fia pese i o’u lagona faagaeetia. Ua ou fia pese i lou agaga faafetai. Aisea?

Ua tele tausaga o tatou mulimuli ma tapuaia taumafaiga a tamaalii ia. Ua tele tausaga o tatou matamata i le TV i le tapuaiga o le au a si o tatou atunuu po’o fea lava i le lalolagi o loo ta’aalo ai.

E fia tausaga o tatou faitio pe a pau le polo, pe misi le pu’e, pe vaai atu o sela mai. E fia tausaga o tatou faitio i le faiaoga pea faaletonu le tapenaina o tama taaalo mo lenei faagatama.

Ao ua a nei? O lenei ua sii Samoa o se tamai atunuu i le vasa Pasefika ma tuu i luga o le fa’atumutumuga o mauga maualuluga o le lakapi ta’ito’afitu o le lalolagi.

Ua siamupini Samoa! Ua ou matua lagona le mitamita tele ma ua ou fia pese ai i le pese o le “We are the Champions”, aua ua siamupini Samoa i le lalolagi.

Ua le auala Ausetalia. Ua le auala foi Aferika ma Niu Sila oni atunuu e lelei le tamaoaiga ma mafai ona latou faatinoina ni tapenaga o a latou au taaalo e sili atu i nai atunuu vaivai, e iai si o tatou atunuu.

O’u te manatua ai lea o le tala ia Feepo. Faimai ua patipati taoto Feepo ina ua maua tala i lona atalii o Leatiogie, ua sao mai Amouta, ua sao mai Amotia, ma toe mulimuliane ua sao foi i le malae nai Moamoa. E iai le aso lenei.

Se ua malietoa, ua malo tau, malo le tauivi, malo le finau. Fa’amalo le fa’aea atunuu. O lea ua outou fa’ati’eti’e Samoa i le faatumutumuga o faamoemoe.

O lea la ua afifio mai lo tatou atunuu ua aofaga potopoto i lenei po. Ua afio le afioga i le Hai Komesina, le afioga ia Asi Tuatagaloa ma lana masiofo. Ua afio le afioga i le Konesula Aoao o Samoa, le afioga i le ma’upu taulagi, le afioga ia Faoolotoi. Ua afifio foi o’u uso a faipule o le Malo Niu Sila. Ua afifio foi sui mamalu o le pulega e faasino ia Manukau. O loo susu foi le paia o le aufaigaluega a le Atua, i susuga i faafeagaiga i fata faitaulaga e fia o loo talaia le tala lelei i itu e fa o Aukilani Aoao. O lea ua afifio aiga , uo ma e ua masani.

Ua afifio le paia i aiga e fia o Samoa. Le paia i Aiga o Tupu, Aiga o Nofo, Aiga o Papa, ma aiga na tafaifa ia Salamasina. Le mamalu ia Tumua ma Pule, Ituau ma Alataua, Aiga I le Tai ma le Va’a o Fonoti.

Vaeatu le tapuaiga mamalu o le Malo Tutoatasi o Samoa i le Ao Mamalu i le Ao o le Malo, le Afioga i le Tuiatua Tupua Tamasese Efi, faapea le Palemia ma lana Kapineta.

Ua afifio mai lou atunuu i lenei po, e momoli atu le lagona o le fiafia ma le agaga faafetai ona o taumafaiga a nei tamaalii o Samoa ua tino mai.

Ma o le a tatou pepese iai.

Ua fa’afetai,
Ua fa’afetai,
Ua malie mata e vaai.
Ua tasi lava oe,
Ua tasi lava oe,
I lou nei faamoemoe.

Ou te fia faafetai foi i le afioga ia Aiolupotea ma le afioga ia Vui ma le faalapotopotoga o le NZ Samoa Rugby Sports Club. Fa’afetai i lo outou faamaopopoina mai o Samoa mo lenei avanoa matagofie. Fa’afetai ua faatino i Magele o lenei faamoemoe, ua onomea ma talafeagai aua o Magele o le faitotoa o Niu Sila.

I am grateful that this event is being held here in Mangere.

I want to stand at the top of a mountain and sing tonight. I want to sing about how happy I am. I want to sing of how proud I feel. I want to sing an express how grateful I am. Why is that you may ask?

For many years we have followed and supported these players. For many years we have watched them on TV as they represented us in the different countries throughout the world where they played.

How many years have we complained when they dropped the ball, or missed a tackle or they just seemed tired and unfit? How many years have we criticised their coaches for not preparing these boys well for their games?

And now what has happened? A small island nation called Samoa has been lifted to the top of the mountain in the sport of 7 aside rugby. Samoa is the world champions of the 7 aside rugby. I feel a tremendous amount of pride in my heart and I wish I could sing aloud the song, “We are the Champions” by Queens, as Samoa are the champion of the world.

I remember the story about Fe’epo. He could not sit, walk, or travel, but had so much love and support for his son who was involved in the brutal sport of “club fighting”. Fe’epo requested runners to tell him every detail of each fight.

Each time he heard the news, it is said he clapped his hands in delight while lying down, when his son Leatiogie battled his way from the battlegrounds of Amouta and won. He clapped lying down when he heard his son had won the battles at Amotai and finally winning in the battleground of Moamoa. This is an appropriate story for tonight. We all feel like Fe’epo.

Good job that Australia missed out. South Africa and New Zealand also missed out. These are countries that have the economic means to prepare their teams well for the international stages, unlike small countries like Samoa.

You are brave warriors who have so bravely fought with such courage and boldness. You have lifted your country in the world arena and have inspired us all and have given hope to future generations.

And so tonight your people have come to acknowledge you. We have all come to celebrate. His excellency the High Commissioner of Samoa, le Afioga ia Asi Tuatagaloa and his good lady. His excellency the Consul General, le ma’upu taulagi, le Afioga ia Faoolotoi. My parliamentary colleagues of the New Zealand parliament are present, and so are Manukau City Councillors.

We have the reverend ministers of the various churches that preach the Gospel to the four corners of the Auckland region. Your families, friends and supporters are here tonight. All of Samoa in the Auckland region are here.

I acknowledge here the honorifics of all those present.

Le paia i Aiga e fia o Samoa
Aiga o Tupu, Aiga o Nofo, Aiga o Gafa, Aiga o Papa,
Aiga na Tafaifa ia Salamasina
Le mamalu ia Tumua ma Pule
Ituau ma Alataua,
Aiga I le Tai ma le
Va’a o Fonoti

And we will sing for you our song of gratitude:

Ua fa’afetai, ua fa’afetai,
Ua malie mata e vaai.
Ua tasi lava oe, ua tasi lava oe,
I lou nei faamoemoe.

Well done to you all. You make us all so proud, and this is such a fitting end to the Samoan Language Week.

I acknowledge le Afioga ia Aiolupotea John Roache, President of the NZ Samoa Rugby Sports Club and his Secretary le Afioga ia Vui for organising this event and for bringing us all together tonight.

Thank you for holding this event in Mangere. It is very fitting and appropriate that we are in Mangere the Gateway to New Zealand and the centre of the galaxy.

Ia soifua.

  • Share/Bookmark

I le saunoaga autu a le Minisita o Tupe ina ua folasia le Tala o le Tupe a le Malo mo le tausaga 2010 – 2011, e leai lava ma se vaega o lana saunoaga autu na taua ai tagata Pasefika. E leai foi se taua e le Minisita i lea saunoaga faapea o loo iai se vaega tupe faapitoa e foai ma tagata Pasefika.

Peitai ane, o se tasi o vaega o le Tala o le Tupe na mulimuliane ou maua iai se saunoaga a le Minisita o Mataupu mo Tagata Atu Motu e faapea ua iai se vaega tupe e $4.8 miliona ua foai e le Malo mo le faalapotopotoga ua igoa i le Pacific Economic Development Agency.

Ua faimai le Minisita o lenei faalapotopotoga o le a latou maua le $4.8 miliona mo leisi 4 tausaga oi luma mo le faatupeina o atinae e unai ai le tamaoiga mo tagata Pasefika.

E maua ae foi, o lenei faalapotopotoga ose kamupani tumaoti a nisi o tamaalii Samoa.

Ona ou fesiligia lea i le Minisita poo ai lenei faalapotopotoga, pe na faapefea ona faia lana faaiuga e foai le $4.8 miliona i lenei faalapotopotoga, ao a tonu atinae o le a faatino e lenei faalapotopotoga e manuia ai tagata atumotu uma o le Pasefika.

E lei tali mai le Minisita i au fesili, ae ina ua tulituliloa pea e le Letio Niu Sila (RadioNZ) na ia taua ai e faapea e leai se su’esu’ega auiliili i lenei faalapotopotoga e tusa ai ma tulaga e tatau ona savalia. Ina ua fesiligia pe aisea le mea na le tatala ai le avanoa i soo se faalapotopotoga e tauofo mo lenei $4.8 miliona, ae foliga mai ua le mau tali le tamaitai Minisita.

Ina ua fesiligia foi poo a tonu atinae o le a faatino e lenei faalapotopotoga e manuia ai tagata atumotu o le Pasefika, ae e le manino foi ana tali, e foliga i ana tali e le’o atoatoa lona silafia i galuega o le a fai e lenei faalapotopotoga.

Ae e maofa le mafaufau aua o ia o le Minisita lea na faia le faaiuga e foai le $4.8 miliona, i lenei faapotopotoga.

Ae mulimuliane i se tasi o feiloaiga ma le leito 531pi, sa maua ai le saunoaga a le Minisita ua taumafai e lafo le leaga agai i le Minisita o Tupe, ma o lea o le a tulituli loa le Minisita o Tupe poo lea sona silafia i lenei faalapotopotoga ua ia foaiina i ai le $4.8 miliona, o se vaega tupe ua tele lava.

Ona o tupe a le Malo o tupe faitele a le atunuu e taua tele le sa’o ma le amiotonu o ala e tatau ona uia i le foaiina o ni tupe tetele faapenei.

O le taimi nei o loo faaauau pea fesili i le Malo poo lea tonu le mafuaaga na le tatala ai le avanoa i tua e fai iai tauofoga mo lenei tupe mai le tele o faalapotopotoga o loo faatinoina galuega ma le tautua i le komiuniti, ma iai pine o nei auaunaga.

O a tonu faamanuiaga o le a maua e tagata Pasefika i le foai o lenei $4.8 miliona i le Pacific Economic Development Agency, lea ua mulimuliane faamaonia o se kamupani tumaoti a nisi o tamaalii Samoa?

O ai i latou na talosagaina lenei tupe ua mafua ai le foai a le Malo o le $4.8 miliona e aunoa ma le faia o se sailiiliga auiliili poo se kamupani tumaoti? Poo lea le umi talu ona faavae? Poo a galuega ua maea ona latou faia? Ae pe faapefea foi ona talitonuina e le Malo a latou fuafuaga?

O le upu moni ua aliali ai i lenei taumafaiga le va’ava’a o le Malo i le ave o le faamuamua i kamupani tumaoti ma ana paaga, e aunoa ma le manino o tagata lautele poo lea tonu faamanuiaga o le a faasafua mo le manuia o tagata Pasefika uma.

Ua faailoa foi i lenei taumafaiga, ua le uia ala sao ma ala o le amiotonu e tatau ona uia mo le foaiina o tupe a le Malo, ae ua fa’aauau le Malo i tagata latou te masani ma lagolago i le Malo.

O polokiki leaga lava faapenei e le lelei mo le faavae o Atunuu temokarasi, e le lelei foi mo se atunuu o loo taumafai e saili le amiotonu i le faaaogaina o tupe faitele a le Atunuu.

O le a faaauau pea lenei mataupu i aso oi luma.

Ends.

  • Share/Bookmark

MANUIA KAMUPANI MA LATOU E MAUALUGA TOTOGI

Posted by admin On May - 23 - 2010

O le Tala o le Tupe a le Malo na folasia i le aso Tofi ua te’a, na manino ai lava le ave o le fa’amuamua i pisinisi, ae maise kamupani tetele, faapea pule o kamupani tetele, ma latou e maualuga tupe maua. 

O le a pau lafoga totogi a kamupani ma pisinisi mai le 30 pasene i le 28 pasene e amata i le aso 1 o Aperila 2011.

O le a pau foi lafoga mai totogi o le aufaigaluega e silia ma le $70,001 tupe maua i le tausaga mai le 38 pasene i le 33 pasene.

O ia fuafuaga faataatia e pito i sili ona mafatia ai aiga e maualalo tupe maua.

E ui o le a pau lafoga mo le aufaigaluega o loo maua tupe i le va o le $48,001 agai i le $70,000 mai le 33 pasene i le 30 pasene.  E ui foi o latou e maua tupe i le va o le $14,001 agai i le $48,000 i le tausaga o le a pau lafoga totogi mai le 21 pasene i le 17.5 pasene.  Ma o latou e maua tupe mai le $14,000 agai i lalo i le tausaga o le a pau lafoga mai le 12.5 pasene i le 10.5 pasene.

E ui i ia tupe sefe mai lafoga totogi a le aufaigaluega, o lea o le a siitia le lafoga o le GST mai le 12.5 pasene i le 15 pasene mai le aso 1 o Oketopa 2010.  Ma o le mamafa o le avega i le totogiina o le GST o le a palasi tasi iai latou e vaivai le tamaoaiga.

Silasila foi, afai o le tagata faigaluega o loo maua le totogi aupito maualalo faatapulaia o le $12.25 i le itula, poo le $25,480 na’o le $3 le tupe e sefe mai le pau o lafoga totogi i le vaiaso.  Afai e faaopoopo iai le siitaga o le tau o le soifuaga o le a iai nei, faapea le faaopoopoga o lafoga mo le ACC, e uma a’e lava ua silia atu ma le $12 le tupe faaalu.  O lona uiga e aumia ia te oe le $3 mai le faapau o lafoga, ae totogi e oe leisi $12 tala i le vaiaso talu ai le siitaga o tau o oloa ma auaunaga o le a iai nei.

Ae afai o oe o le pule o le kamupani o le Telecom, lea sa totogi iai le $5 miliona i le tausaga, o lau tupe sefe mai le pau o lafoga totogi, o le $4800 i le vaiaso.

Ona faapea mai lea o le Malo, o le faatulagaina o lafoga ua fai, ua mafai ai nei ona sefe tupe e le toatele o le aufaigaluega ma tele ai mea e fai iai le filifiliga a le tagata lava ia i ana tupe sefe.

O lea faaupuga e aoga iai latou e pei o le pule o le kamupani o le Telecom, ma isi kamupani, faapea ma le palemia.  Ae a fua i tupe maua a le tagata o loo totogi i le $12.25 i le itula, e fiu e faasoa ma faavasega e leai lava se tupe e sefe. 

E alu uma lava lea totogi i mea taumafa pito i sili ona taugofie, e faaaoga i le totogiina o pasese poo le penisini o le taavale, o toniga ma lavalava a tamaiti aoga, o le pili o le moli, o le pili o le suavai taumafa, ae le taulia ai isi gaogaosa o le olaga o le tagata Samoa lava ia.

O le mafuaaga foi lena o loo vivii ai e le toatele o le aufaipisinisi ma latou faalapotopotoga le Tala o le Tupe a le Malo, aua o latou tagata e pito i sili ona manuia i fuafuaga faataatia a le Malo.

Peitai ane faimai isi faalapotopotoga a le aufaipisinisi, e le lava ia mea ua foai mai e le Malo mo latou.

Na fesiligia ai ese tasi o le aufaipisinisi i luga o le TV3 le Minisita o Tupe pe aisea le mea ua le siia ai tausaga mo le au penisione, ae tali le Minisita faapea e faigofie lava ona sii i le 68 tausaga mo le penisione i le lumanai.

O lona uiga o loo iai pea isi suiga o loo fuafua lelei e le faigamalo mo le lumanai ina ia faasafua ai alamanuia a le atunuu mo latou o loo maua mea.

E leai lava se vaega o lenei Tala o le Tupe e lelei mo tatou aiga mo le lumanai, seia vagana o oe o loo iai sau kamupani poo o oe ose pule ose tasi o kamupani, poo o loo maua sou totogi e sili atu ma le $100,000 i le tausaga, ma o oe ose tagata e ola toatasi e leai sau fanau, leai ni ou aiga, leai se ekalesia.  

Ends.

  • Share/Bookmark

SioTV

  • Share/Bookmark